|
|
 |
 |
 |
| |
|
| Posebnosti
primoštenskog kraja |
Samo uporni i
tvrdoglavo marljivi primoštenski težak mogao je ukrotiti
i pripitomiti divljinu primoštenskog tvrdog krša.
Da bi preživio i došao do hrane, njegove žuljevite ruke
stvarale su čuda: neplodna kamenita zemlja postajala
je plodna oaza.
Jedini izvor zarade i hrane bili su plodovi kamenite
primoštenske zemlje.
Kao spomen na tešku muku čovjeka koji je svojim trudom
doveo čovjećanstvo iz teških vremena kada je prvo pomagalo
bilo kamen, pa do današnje civilizacije, gdje je sve dovedeno
do savršenstva da ugodi čovjeku, Ujedinjeni narodi su slike
primoštenskih vinograda stavili u svoju zgradu u New York-u. |
 |
 |
|
|
 |
| |
|
|
Uz putove, u dočićima, uz rubove polja, te u istrošenim
vinogradima sadile su se masline čije je ulje vrhunske
kvalitete. U svakoj se kući ulje čuvalo u kamenicama i
prema njemu se odnosilo kao prema svetinji.
U Primoštenu se s pravom kaže da je maslina sveto stablo
i da se od nje ništa ne baca, jer sve vrijedi: ulje, drvo,
koštice, zelene grane, a maslinovom listu pripisuju se
i ljekovita svojstva, pa se sve više koristi u medicini
i kozmetici.
Kvalitetu primoštenskom ulju daju osobita kamenita podloga,
nadmorska visina (idealna od 150 do 200 m), te vrsta masline
- oblica. |
 |
|
|
|
 |
| |
|
|
Na proplancima živopisnih
brežuljaka, krčili su se vinogradi u kojima uspjeva poznati
i čuveni primoštenski babić. Čitava brda
i brežuljci bili su pokriveni vinovom lozom, što se sadila
u malim vlačicama omeđenim kamenim prizidima, što podsjeća
na bijelu pašku čipku.
Vinogradi su se kao i danas kopali motikom. Od grožđa babića
dobiva se gusto, jako crno vino, oporo i desertno vino prošek.
Dobra sorta grožđa babić, klimatske prilike (umjereno sušno
ljeto), te marljiv rad oko loze, koji iziskuje puno vremena
i truda, pridonijeli su visokoj kvaliteti nadaleko poznatog
primoštenskog crnog vina, koje se izvozi i u europske zemlje. |
 |
|
|
|
 |
| |
|
|
Romanička crkva sv. Jurja u
Prhovu prvi put se spominje 1298. godine pri osnutku Šibenske
biskupije. Vjeruje se da je ispod te romaničke crkve starohrvatska
crkva. Longitudinalnog je oblika, orijentirana u pravcu
istok - zapad. Svod joj je polubačvast, a u apsidi ima
oblik nepravilne kalote. Dogradnjom 1936. godine stara
crkva uzima ulogu prezbiterija.
Jurlinovi dvori, središte
i žarište iskonskog života i vječne čežnje za istinskim
vrijednostima položeni su u samom srcu Drage, a u njima
su muzejske zbirke (etnografska i sakralna), knižnica "Biskup
Josip Arnerić". Jurlinove dvore čine kamene kućice
u potpunosti sačuvane sa svim starinskim namještajem. |
 |
|
|
|
 |
| |
|
|
Krajem srpnja 1987. godine,
novinar Zdravko Gracin iz Krčulja, organizirao je prve
Primoštenske užance u Vadlju, s namjerom da primoštenski
običaji, užance ovoga kraja i domaća gastronomska ponuda
privuku turiste u primoštenske zaseoke. Užance se održavaju
svake godine u drugom selu, i to prvi vikend u kolovozu.
Primoštenske užance Draga 88. privukle su brojne goste
u Dragu i Jurlinove dvore. Tada su u Jurlinovim dvorima
priređene etnografska i skralna izložba, što je bio zaćetak
današnjih muzejskih zbirki. S Dragom je započeo bogati
program Užanci. |
 |
|
|
 |
|
| |
© Copyright 2004. |
| |
developed by lemax |
|
|
naslovna 
kontakti 
faq 
site
map 
