|
|
 |
 |
 |
| |
|
| Povijest |
Daleka prošlost Burnjeg
Primoštena nije dovoljno poznata. Tragovi ljudske nazočnosti
sežu i do 18 000 godina u prošlost. Burnjoprimoštenska
povijest počela je oko 13. st. prije Krista. Pokraj crkve
sv. Jurja u Prhovu (13. st.), pronađen je ulomak rimske
tegule (cigle) s pečatom radionice pansiona, što upućuje
na to da je tu bila rimska
villa rustica.
Preko Jelinjaka, Prodolja, Bojane i dalje prema Rogoznici pretpostavlja
se da je prolazila rimska cesta, koja se djelomično sačuvala
do danas.
Prhovo kao župno središte, kojemu pripadaju sela Široke i Rogoznica, postojalo
je u vrijeme osnutka Šibenske biskupije 1298. godine.
U vrijeme Turskih osvajanja, konac 15. i početak 16. stoljeća stanovnici Prhova
i drugih zaselaka |
 |
moraju bježati radi sigurnosti i sklanjati se u druga mjesta. U Burnjem Primoštenu bila je mletačka vlast
(400 godina u Dalmaciji), kasnije i turska vlast u doticaju
s mletačkom, a granica je bila na lokvi Bojani gdje su
se Turci zadržali sve do 18. stoljeća.
U Burnjem Primoštenu, u njegovoj dugoj povijesti, izmjenjivale su se strane vlasti,
a doživio je i preživio dva krvava svjetska rata.
Stanovništvo: Primoštenski kraj
naseljavan je, prema onome što se zna, od 13. st. prije Krista.
Njegovi stanovnici tjekom povijesti bili su Hili, Iliri, a
bliže moru Rimljani, Grci i potom od 7. st. Hrvati. Prema onome
što je do sada znanost rekla, preci današnjih Stanara i Seljara
bili su Hrvati čakavci, a kasnije Hrvati pridošli iz zaleđa,
izbjegli pred turskim nadiranjem.
Da bi bili djelotvorniji u svojim pothvatima i razvoju, Primoštenci su se znali
organizirati najprije u skupine, pa plemena, bratovštine, a u novije vrijeme
zadruge, udruge i društva.
Naziv - ime: veliki poluotok između
Marine i Grebaštice u pradavna vremena nosio je grčki naziv
Hilis, potom latinski naziv Peninsula diomedis (Diomedov poluotok).
Taj isti kraj neki su nazivali Palathalasia (Primorje), zatim
Boljine i na kraju jedan veći dio tog područja odvojivši se
od Rogoznice i Marine, dobio je naziv Primoštenski kraj po
mjestu Primošten.
Najstarije selo čitavog tog područja je Prhovo, mjesto smješteno uz istoimeno
polje nedaleko od nepresušive lokve Bojane. Godine 1298. pri osnutku Šibenske
biskupije, Prhovo je bilo jedina župa na cijelom prostoru Bosoljina i prije spomenute
godine pripadalo je Trogirskoj biskupiji.
U vrijeme turskih osvajačkih ratova (od 15. do 18. stoljeća), žitelji Prhova
i drugih primoštenskih zaselaka sklonili su se na obližnje otoke, neki su pobjegli
i u Italiju (Apuliju), dok se većina nastanila na pustom otoku zvanom Caput cista
(Gola glava).
Tu su izgradili novo naselje pogodno za obranu od Turaka. Godine 1485. osnovali
su u tom novom mjestu župu istog imena koje su prije turskih navala imali u Prhovu,
župu sv. Jurja. Naziv Primošten dolazi od rijeći "primostiti". Mještani
su 1542. godine podigli most od kopna prema otoku. Tako će kasnije cijelo područje
od Primoštena sela do sela Kruševa (12 km2), dobiti novi naziv - "Primošćen".
Kasnije u 19. st. primoštensko se područje dijeli na tri cjeline:
 Burnji
Primošten (burnja, tj burna sjeverna strana)
Južni
Primošten (južna strana Primoštenskog područja)
Primošten
Selo (mjesto na moru, poluotoku Goloj glavi).
|
|
 |
|
| |
© Copyright 2004. |
| |
developed by lemax |
|
|
naslovna 
kontakti 
faq 
site
map 
