Često ga zovu "kraljem među sjemenkama". Koristi se u prehrambenoj, farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji. Plodovi sadrže kvalitetne masnoće, ugljikohidrate, minerale, aromatske tvari i vitamine. Plod badema ima visoku energetsku vrijednost pa može poslužiti kao mala energetska bomba kada nam je najpotrebniji. U 100 grama ima 637 kcal. Zbog visoke energetske vrijednosti i visokog sadržaja masnoće, osobe koje pate od šećerne bolesti ili su u tijeku dijete za snižavanje tjelesne težine, moraju biti umjerene tako da dnevno mogu uzeti 5-7 komada badema.
Pripada porodici ruža, zajedno sa šljivom, jabukom, trešnjom i breskvom. Druga imena: bajam, mendula, mjenduo. Riječ je o staroj voćarskoj kulturi koja datira iz 4000 godine prije Krista. Potječe iz Zapadne Azije (Bliskog istoka), sjeverne Afrike i Grčke, odakle se kasnije prenosi u Italiju. Danas raste u zemljama koje okružuju Sredozemno more. U srednjem vijeku potrošnja mu je poprimila goleme razmjere Najveći proizvođači su SAD sa 53%, Španjolska sa 24% i Italija sa 11%. U Hrvatskoj na Jadranu raste oko milijun stabala. Cvate prije listanja, kad je prosječena dnevna temperatura viša od 8°C.
|
 |
Gorki (Amygdalus communis var. amara) badem može biti i otrov i lijek. Naime, sadrži amigdalin koji se djelovanjem enzima emulzina i vode otapa u otrovni cijanovodik, benzaldehid i glukozu.
Cijanovodična kiselina je vrlo jak otrov, dovoljno je nekoliko plodova da izazovu smrt. Voda gorkog badema (aqua amygdalarum amarum) je snažan sedativ i narkotik, i često se propisuje zajedno s morfinom . Ljekovitu vrijednost gorkog badema potvrdila je i suvremena farmakopeja. Slatki badem me sadržava amigdalin , pa stoga nema ni opasne pretvorbe u cijanovodik, i bez opasnosti se može jesti. Ulje iz gorkog badema koristi se u proizvodnji preparata i za njegu kože. Naši preci upoznali su se s otrovnim svojstvima gorkog badema dok su ga koristili kao sredstvo protiv nametnika (posebno glista), kod groznice i kao diuretik.
Slatki (Amygdalus communis var. dulcis) badem ima učinkovitost kod žgaravice. Tako je primijećeno da prilikom napada žgaravice treba pojesti samo 1-3 jezgre da bi učinak gotovo odmah bio vidljiv. Vrlo je dobar izvor energije. Ako izaziva iritaciju probavnog kanala ili težu probavu, potrebno je jednostavno ukloniti smeđu koricu, i to tako da se uroni u kipuću vodu. Sadržaj šećera razmjerno je malen, a prevladava saharoza. Gotovo uopće ne sadrži škrob, pa se često melje u brašno za izradu keksa i kolača za dijabetičare. Minerali čine oko 3%, a najznačajniji su kalij, magnezij, fosfor, kalcij, natrij. 100 grama badema sadržava 4,2 mg željeza, 250 mg kalcija, 20 mg vitamina E, 3,1 mg cinka, 0,92 mg vitamina B2. 1/5 težine mu čine proteini (16,9 grama). Nekada se koristio za olakšavanje bubrežnih bolova, kašlja, bolesti bronha.
Mlijeko iz badema dobivalo se gnječenjem i dodavanjem vode. Bogato je mastima i bjelančevinama pa je služilo u prehrani djece koja ne podnose mliječne bjelančevine. Ulje iz badema djeluje blago laksativno, koristi se i pri liječenju upala i infektivnih bolesti. Narodna medicina odavno koristi razne kreme za liječenje opeklina i za njegu kože na bazi badema.
Također, slatki badem je izvrsno sredstvo protiv žgaravice i bolova kod želučanog vrijeda. Koristili su se i čajevi od bademove kore. Sirup od badema učinkovito je sredstvo protiv kašlja. Od ljuske badema pripremaju se čajevi koji se piju kod bolesti mokraćnih kanala. U 17. stoljeću posebno omiljeno jelo bio je maslac od badema.
|
naslovna 
kontakti 
faq 
site
map 
